 Olimpijski centar "Jahorina" i ove zime je bio domaćin tradicionalnog, dvanaestog po redu zavičajnog sijela "Veče Hercegovine i Romanije", koje je i ovoga puta okupilo mnoge učesnike, ali i ljubitelje izvorne pjesme, igre i druženja.
Došli su na olimpijsku ljepoticu članovi gatačih udruženja za očuvanje tradicije, izvorne pjesme i igre "Sava Vladisavić" i "Tešan Podrugović", iz Nevesinja članovi istoimenog kulturno-umjetničkog društva, a kao pravi dobri domaćini dočekali su ih njihovi prijatelji iz folklornog ansambla i pjevačkih grupa KUD "Mladost" iz Pala, te nadaleko čuveni šampioni u izvornom pjevanju, članovi muške grupe "Romanija" iz Mokrog. Naravno, bile su tu i "Romaninke" i "Planinke", ženska i muška pjevačka grupa "Jahorina" iz KUD "Sveti Pantelejmon" iz Istočnog Starog Grada, kao i grlena ženska pjevačka grupa "Starina Novak" iz, kako je to simpatično kazao voditelj programa, Predrag Lopatić, sela Jelovci u parohiji Mokro u opštini Pale, raspjevani "Goci bend", te mnogi drugi prijatelji željni druženja i zavičajne pjesme.
Red grlene gange i bećarca, pa red ništa manje žestoke romanijske pjesme, odjekivali su tavernom hotela "Bistrica", a nasmijana i razdragana lica posjetilaca jasno su otkrivala zbog čega je hercegovačko-romanijsko jahorinsko sijelo događaj koji se svake godine željno iščekuje i šta znači za sve one što sada, spletom raznih okolnosti, a kako to kaže pjesma "daleko žive od svog kraja..."
Aplauzi su prestizali jedan drugi, bez obzira da li je zvonila ona "Oj, gatačka ravna brda, đedovino moja tvrda", "Najljepša je od planina, naša dična Jahorina", ili pak "Romanijo, dok ti ime traje, čuvaćemo tvoje običaje", a na isti način je nagrađen i mladi zdravičar iz Gacka Krsto Šupić, pa omladinci iz paljanskog KUD "Mladost", koji su u čast gostiju izvodili hrecegovačke tradicionalne igre, guslari Milorad Šarović i Nenad Ivković, jednom riječju, svi učesnici.
Predsjednik Organizacionog odbora ove manifestacije, Dragan Petković, posljednjih godina alfa i omega skupa, koji je svojevremeno, sve do izbijanja ratnih sukoba u BiH, redovno održavan u sarajevskom hotelu "Bristol", zatim u Novom Sadu, a već evo duže od decenije na Jahorini, kazao je za "Fokus" da je ovo jedna tradicija koja ne smije biti prekinuta, bez obzira na sve krize i poteškoće.
- Hercegovačko-romanijsko sijelo jeste manifestacija koja nosi pomalo nostalgične atmosfere, koju sasvim razumljivo i budi sjećanje na zavičaj i mladalačke dane, ali ovo je i smotra prijateljstva, zavičajne pjesme, igre i ugodnog druženja, koja je otvorena za sve ljude dobre volje, ma gdje živjeli i ma odakle vukli korijene - rekao je Petković, inače i rukovodilac sektora za turizam i ugostiteljstvo u OC "Jahorina" i čovjek koji na ovoj planini neprekidno radi već evo pune tri i po decenije.
Da je riječ o skupu koji okuplja i veže ljude, jača stara i budi nova prijateljstva, slažu se i načelnik Pala, Slobodan Savić, i njegov zamjenik, Nenad Vuković, koga ovdje moramo i malo pecnuti, te reći da mu je na ovakvom sijelu svakako mjesto, imajući u vidu činjenicu da po očevoj strani vuče tvrde, nevesinjske korijene, dok mu je majka Romanijka.
Zvaničnici Pala su ocijenili da je ovo bila sjajna manifestacija. I, zaista, i ovogodišnje sijelo Hercegovaca i Romanijaca bilo je sjajno, razigrano i raspjevano, lišeno svake vrste rivaliteta, što je potvrđeno i kroz zajedničku pjesmu svih učesnika u programu.
Kako se to podrazumijeva, bar kada boravite na prostoru sarajevsko-romanijskog regiona, sve je začinila i čuvena "Gara", koju su nekoliko puta izveli članovi "Goci benda", dižući u kolo i staro i mlado.
- Zavičaju dok ti ime traje, čuvaćemo tvoje običaje - poruka je, upakovana u izvornu pjesmu, koju su Hercegovci i Romanijci i ovoga puta poslali u svijet.
Tombola
Po tradiciji, ni ovoga puta nije izostala bogata tombola, a treba reći da su manifestaciju, pored OC "Jahorina", podržali i brojni sponzori, privredni subjekti iz Pala, Gacka i Ljubinja, Turistička organizacija grada Istočno Sarajevo, kao i opštine Pale, Nevesinje i Gacko.
I od Drine do Krajine
Učesnici i posjetioci hercegovačko-romanijske fešte nisu se zakovali u lokalne okvire, što potvrđuje i podatak da su se mogle čuti i pjesme koje se vezuju za podneblja od rijeke Drine do Krajine.
Tako se iz stotina glasova čula i ona "Ja poranih rano, pored vode Drine", ali i nostalgični krajiški gastarbajterski hit "Ja zatvaram kafane po Beču, a oj moja kućo na Grmeču..."
| (fokus/photo:fokus) |
|
|
 |
|
